Zašto je Francuska uznemirana usponom Turske?

Današnje države prema svojoj snazi dijele se u četri kategorije:

– Međunarodna-svjetska sila

– Regionalna sila

– Države u razvoju

– Države trećeg svijeta

Poziciju u ovoj podjeli određuje pet elemenata o kojima ćemo govoriti.

Od pet elemenata vjerovatno i sami možete pretpostaviti barem tri, vojska, ekonomija, tehnologija, populacija stanovništva.

Ali da bi državu prihvatili kao međunarodnu-svjetsku silu, peti element je uslov a to je „Hinterland“.

Većina vas vjerovatno prvi put čuje za ovaj izraz njemačkog porijekla, a on podrazumijeva geografsku i ekonomsku povezanost. Kasnije je ovaj izraz ušao pod značenje diplomatije.

Danas „Hinterland“ jedne države govori o njenom uticaju na širu svjetsku geografiju. Amerika je međunarodna sila jer njen uticaj seže u sve dijelove svijeta, Kina i Velika Britanija ulaze u ovu grupu kao i Rusija.

Koliko god Francuska moć izgledala slabija od navedenih država, i nju možemo svrstati pod međunarodnu silu zbog uticaja koji ima u Africi.

Današnje svjetske sile imaju drugačiji pogled na svijet od ostatka država, ukoliko dođe do ugrožavanja njihovog uticaja, one zapadaju u problem opstanka u budućnosti.

Da bi obezbjedile svoje interese širom svijeta one su u stalnim problemima.

Primorane su konstantno pratiti svoju konkurenciju i po potrebi na bilo koji način spriječiti rast drugih konkurentskih-država.

Kada je Turska u pitanju, ona je za Evropu država čiji se rast i uticaj hitno mora zaustaviti. Zašto?

Mnogi griješe kada gledaju na Tursku u okviru njenih današnjih granica.

Turski uticaj je ogroman u svijetu, od Bliskog istoka, Afrike, Evrope, Arapskih država, i drugih turskih država na istoku uz granice Rusije i Kine.

Ne treba ni napominjati muslimansku populaciju širom svijeta i unutar Evrope, Rusije, Kine i drugih država na koju veliki uticaj polaže Turska.

Zašto je u posljednje vrijeme Francuska uzela Tursku na metu?

Ukoliko kao ja pratite međunarodne odnose, reakcije predsjednika Francuske ne možete da ne uočite. Osmansko carstvo podijeljeno je između nekoliko država, najveći dio okupirale su Francuska i Velika Britanija.

Mark Sykes i George Picot

U vrijeme podjele Osmanske teritorije sklopljen je dogovor između Britanije i Francuske. Francuski predstavnik na pregovorima bio je François Georges-Picot, dok je u ime Velike Britanije bio Mark Sykes.

Ishod ovih pregovora bio je nastanak država poput Saudijske Arabije, Sirije, Iraka, Jordan, UAE i druge države.

Upravo zbog ovog razloga kažem kako su ovo vještačke države kojima su francuzi i englezi usadili državnost.

Pogledajte sličnost između zastava arapskih država, njihov dizajn osmislio je Mark Sykes

Turska ovo nikada nije zaboravila, i prva prilika koju je uhvatila, iskoristila je za povratak u ove regije.

Ovaj turski povratak upalio je sva moguća zvona upozorenja u Evropi, posebno u Francuskoj.

Koliko god u vašim očima izgledalo kako je Francuska napustila afričke kolonije, ona još uvijek ove kolonije kolonizuje.

Prema nekim izvorima Francuska od svojih afričkih kolonija svake godine otme blizu 300 milijardi dolara, što je vjerovatno bolna istina.

Nakon ulaska Kine na afrički kontinent, i Turska je započela sa velikim ulaganjima širom Afrike i uspostavljanjem vojnih baza na strateškim pozicijama.

Turska danas širom svijeta posjeduje na desetine vojnih baza, upravo u ovim državama gdje je turska vojska i Francuska se bori za svoj uticaj.

Većina medija još uvijek nije uvidjela Francusko-Tursku konkurenciju, Afrika je samo jedan dio.

Tursko-Francuski interesi na Balkanu

Za razliku od Francuske i ostalih država, Turska svoju politiku provodi preko naroda, dok Francuska to čini preko državne uprave na čemu zasniva svoj uticaj.

Ali kada ostvarujete uticaj na narode, onda u svojim rukama imate snagu na ulicama te države. Upravo narodi na ulicama Francuske danas dižu pobunu protiv predsjednika Francuske, koja je u unutrašnjem haosu.

Ako pogledate tursku vanjsku politiku na Balkanu, u najproblematičnijoj državi Balkana Turska je uspostavila bliske veze sa Srbijom.

Uspostaviti ovakve veze sa Srbijom koja još uvijek strahuje od Osmanskog carstva i turaka, zahtjeva veliku diplomatsku pamet.

Bosnu, Makedoniju, Kosovo i Albaniju kao prirodne saveznike Turske ne treba ni spominjati. Pored navedenih država Turska je ostvarila ozbiljan uticaj u Mađarskoj i Bugarskoj.

Iako je današnja Mađarska kršćanska-nemuslimanska zemlja, korijeni stanovništva su turski. Mađarska je danas unutar EU najbliži saveznik Turske, zašto to kažem?

U vrijeme operacije u Siriji, kada je na nivou EU pokušana da se donese odluka o osudi Turske, Mađarska je uložila veto i spriječila takav pokušaj unutar unije.

Francuski pogled na Balkan najbolje opisuju izjave predsjednika Makrona kako Balkan ne želi prepustiti Turskoj, kako želi da Balkan uđe u EU.

Pored Balkana i Afrike, treće mjesto sukoba interesa Francuske i Turske je istočni Mediteran

Dok zapadni mediji u Turskoj plasiraju informacije kako je vrijednost energetskih izvora u istočnom Mediteranu oko 2-3 triliona dolara, mediji na zapadu kažu kako je taj iznos preko 200 triliona dolara vrijednosti.

U prevodu to znači da je istočni Mediteran mjesto gdje leži najveće bogatstvo u svijetu.

Turska danas uvozi približno 80 milijardi dolara vrijednosti nafte i prirodnog gasa godišnje. Zamislite ukoliko bi se to promijenilo, ukoliko bi Turska postala jedan od najvećih izvoznika plina? Ko bi zaustavio tako ekonomski moćnu i snažnu Tursku?

Evropa i SAD nemaju problem s tim da Egipat ili neka druga arapska zemlja dođu do ovih zaliha, razlog je što nemaju gotovo nikakvog uticaja u svijetu, ali Turska je nešto drugo.

Turska je država koja posjeduje historiju carstva, i znaju da ako uhvati ovu priliku, vrlo brzo će povratiti staru snagu.

Svima je jasno da će se današnja Sirija uskoro podijeliti na tri dijela, i da će jedan dio pripasti Turskoj, koji će se preko referenduma i zvanično pripojiti.

Francuska je prva uvidjela ove planove, i zbog toga je u Siriji i istočnom Mediteranu stala najsnažnije protiv Turske.

Nezavisna Turska znači izbacivanje velikih sila sa Bliskog istoka, najviše Francuske.

Turski rast znači povratak u historiju, možete pretpostaviti iza 2023. godine ekonomsku, vojno-tehnološku snagu turske države.

Francuska najbolje razumije kako sljeduje polaganje računa za stogodišnju kolonijazaciju Osmanske geografije.

Za kraj ću vam dati još jednu informaciju, Turska danas širom Evrope pored turaka nastoji da okupi i druge muslimane pod krovom „Jedinstva ummeta“. Milionska muslimanska populacija Evrope raste iz godine u godinu, posebno u Francuskoj.

Samo jedan poziv iz Turske biće dovoljan da se pokrene desetine miliona muslimana širom Francuske i ostalih država Evrope.

Autor: Tarık BaşTürk

Podijelite sa ostalima